Da – sudski prevodi iz BiH u velikom broju slučajeva jesu prihvaćeni na fakultetima i ambasadama u zemljama EU, Velike Britanije, SAD-a i Turske.
Međutim, mnoge institucije traže dodatne formalnosti: apostille, ovjeru u općini, legalizaciju ili potvrdu ambasade.
Zato je moguća situacija da neko pošalje pravilno urađen sudski prevod, ali dokument bude vraćen jer nije imao pečat Ministarstva pravde ili apostille.
Ovaj tekst objašnjava kako se pravilno pripremiti, koje razlike postoje među državama, te na šta posebno obratiti pažnju kada šaljete dokumente za studij, vizu, nostrifikaciju ili posao. Ako se sve provjeri unaprijed, proces ide glatko i bez nepotrebnih kašnjenja.
Kada su sudski prevodi odmah prihvaćeni?
U zemljama Evropske unije, sudski prevodi iz BiH se uglavnom prihvataju bez problema, posebno kada je dokument propisno uvezan, ovjeren pečatom i potpisan od ovlaštenog sudskog tumača. Fakulteti, poslodavci i državne institucije često samo traže da prevod bude jasan i čitljiv.
U Velikoj Britaniji i SAD-u situacija je slična – većina univerziteta, ambasada i imigracionih službi prihvata ovjerene prevode iz BiH, jer ovjereni prevod predstavlja pravno validnu verziju originalnog dokumenta.
Međutim, ako se radi o službenim ispravama poput rodnog lista, bračnog lista, diplome ili sudskog rješenja, mnoge institucije mogu tražiti dodatnu potvrdu o autentičnosti. To ne znači da prevod nije validan, nego da institucija želi dodatnu garanciju da je dokument originalan.
Ako vam treba ovjereni prevod na engleski jezik, najbolje je obratiti se provjerenom stručnjaku – npr. sudskom tumaču za engleski jezik– i odmah dobiti jasnu informaciju šta je potrebno.
Apostille pečat – kada je obavezan, a kada nije?
Većina evropskih zemalja, UK i SAD su članice Haške konvencije. To znači da međunarodni dokumenti iz BiH često zahtijevaju apostille, koji izdaje nadležna institucija (općina, sud ili ministarstvo, u zavisnosti od dokumenta). Apostille ne potvrđuje sadržaj, nego autentičnost potpisa i pečata originalnog dokumenta.
Turska, iako ima fleksibilniji pristup, takođe često prihvata apostille. U praksi to znači: ako šaljete rodni list, uvjerenje o nekažnjavanju, diplomu ili sudski dokument, apostille je u mnogim slučajevima obavezan. Ako dokument nema apostille, može biti vraćen, bez obzira što je prevod ispravno urađen.
Kada ambasade i fakulteti traže dodatne ovjere?
Neke institucije imaju strožija pravila. Na primjer:
-
pojedini univerziteti traže dodatnu ovjeru u ministarstvu koje je izdalo original
-
neke ambasade traže legalizaciju dokumenta prije slanja
-
pojedine države izvan Haške konvencije traže klasičnu legalizaciju umjesto apostille
Ovo je posebno važno kod upisa na fakultet, nostrifikacije i radnih dozvola. Najbolje je unaprijed poslati e-mail fakultetu ili ambasadi i pitati koju tačno proceduru zahtijevaju. Jedna kratka provjera uštedi sedmice čekanja.
Zašto prevod ponekad bude odbijen?
Razloga ima više, a najčešći su:
-
dokument nije ovjeren uopšte, samo je obična kopija
-
nedostaje apostille na originalu
-
prevod nije urađen kod ovlaštenog sudskog tumača
-
dokument nije uvezan, pečat nije povezan s originalnom stranicom
-
pogrešno je prevedeno ime, datum ili naziv institucije
U praksi, institucije rijetko odbijaju prevod ako je ispravno urađen i ako je dokument legalizovan prema njihovim pravilima. Zato je važno da tumaču uvijek kažete za koju državu i svrhu trebate prevod – tako se izbjegavaju greške.
Zaključak
Sudski prevodi iz BiH u najvećem broju slučajeva jesu prihvaćeni na fakultetima i ambasadama u EU, UK, SAD-u i Turskoj. Ipak, mnoge institucije traže dodatne korake: apostille, legalizaciju ili ovjeru u ministarstvu. Najpametnije je prvo provjeriti tačna pravila kod fakulteta ili ambasade, pa tek onda slati dokumente. Kada znate šta je potrebno, proces postaje brz i jednostavan. A ako trebate ovjereni prevod, naš tim radi prevode koji sadrže pečat, potpis i sve propisane elemente prihvatljive za međunarodnu upotrebu.